Osiguranje kredita i žiranti

Izaberite temu koja Vas zanima:

- Osiguranje kredita - kolaterali

- Nepokretna imovina kao kolateral

- Pokretna imovina kao kolateral

- Jamstvo kao obezbjeđenje duga

- Nekoliko praktičnih savjeta u slučaju da odlučite biti žirant

- Administrativna zabrana

- Polica osiguranja

- Centralni registar kredita

 

Osiguranje kredita - kolaterali

Prilikom odobravanja kako kratkoročnih tako i dugoročnih kredita, banke obično traže žirante/jamce ili neku imovinu korisnika kredita kao sredstvo osiguranja njegovog povrata. Kada je u pitanju imovina, najčešće je riječ o nekretninama. Kako i samo ime kaže, nekretnine predstavljaju nepokretnu imovinu (npr. kuća), dok pokretnu imovinu predstavljaju stvari koje se mogu premještati sa jednog mjesta na drugo. Nekretnina u tom slučaju mora biti veće vrijednosti od samog iznosa kredita, obično u minimalnom omjeru 1,5:1 ili 2:1. Kolateral je sredstvo obezbjeđenja banaka pri kreditnim poslovima. Kao kolateral se mogu pojaviti nepokretna imovina (hipoteka), pokretna imovina, jamstva – žiranti, novčani depoziti, vrijednosni papiri, administrativna zabrana, polica osiguranja i sl.

 

Nepokretna imovina kao kolateral

Hipoteka je vrlo čest i relativno siguran instrument obezbjeđenja povrata kredita. Podrazumijeva pravo banke da naplati svoje potraživanje (kredit) iz vrijednosti nekretnine koja je pod hipotekom (ukoliko dužnik to ne učini na vrijeme).

Najčešće se koristi kod dugoročnih kredita za izgradnju, adaptaciju ili kupovinu stambenih objekata ili poslovnih prostora.

Hipoteka kao način obezbjeđenja je zapravo pogodna i za dužnika i za banku. Za dužnika je povoljna jer dobija povoljnije uslove kredita te može da koristi nekretninu dok otplaćuje istu, dok za banku hipoteka predstavlja sigurnost da će naplatiti svoje potraživanje. Za razliku od založnog prava na pokretnim stvarima kod kojih se u najvećem broju slučajeva stvar koja je predmet zaloga predaje u ruke povjeriocu, kod hipoteke to nije slučaj, dužnik i dalje neometano nastavlja da koristi predmetnu nekretninu.

Predmet hipoteke može da bude nekretnina (zemljište, građevinski objekat i sl.), dio nekretnine, poseban dio zgrade (stan, poslovne prostorije, garaža, garažno mjesto i dr.), objekat u izgradnji, kao i poseban dio objekta u izgradnji (stan, poslovne prostorije, garaža, i dr.), bez obzira da li je već izgrađen. Hipoteka može da optereti više nekretnina, onda se naziva zajednička hipoteka, što se obično čini kada je vrijednost jedne nekretnine suviše mala da bi se moglo naplatiti cijelo potraživanje.
Ugovor o hipoteci je ugovor između vlasnika nekretnine i povjerioca kojim se vlasnik nekretnine obavezuje, ako dug ne bude isplaćen na vrijeme, da povjerilac naplati svoje potraživanje iz vrijednosti te nekretnine. Dug dospijeva u skladu sa ugovorom ili drugim pravnim osnovom iz koga proizilazi. Ugovor o hipoteci može da bude samostalan ili dio ugovora koji uređuje potraživanje (ugovora o zajmu, kreditu i dr.).
Ukoliko dužnik ne vrati kredit u dogovorenom roku, banka putem suda pokreće javnu prodaju nekretnine i od dobijenog iznosa namiruje svoja potraživanja, dok se eventualni preostali dio vraća korisniku kredita. Dakle, nekretnina data kao obezbjeđenje više nije u vašem punom i prioritetnom vlasništvu. Ukoliko ne ispunite svoju obavezu prema banci u skladu sa ugovorom, nad predmetnom nekretninom banka ima pravo prvenstva u raspolaganju i prodaji u odnosu na sve ostale strane.
Banka će nakon naplate prodajne cijene nepokretnosti namiriti troškove prodaje (uključujući troškove i honorare trećih lica) kao i svoje potraživanje (kredit), dok preostali iznos pripada dužniku.
Dužnik u određenim slučajevima može i prodati nekretninu ili prenositi vlasništvo nad njom na treće lice, s tim da kupac mora imati na umu da je ista opterećena hipotekom. Banka će, u slučaju neurednog vraćanja kredita, pokrenuti postupak prodaje nekretnine nad kojom ima založno pravo neovisno o tome ko je njen vlasnik.

Pokretna imovina kao kolateral

Zavisno od vrste kredita, banke prihvataju različite vrste pokretne imovine u svrhu osiguranja povrata kredita. To mogu biti npr. automobili ili mašine. Ova sredstva osiguranja su ipak manje poželjna od nekretnina budući da im često vrijednost brzo opada, a i tržište za preprodaju određenih specifičnih strojeva može biti jako ograničeno.

 

Jamstvo kao obezbjeđenje duga

Ukoliko se odlučite da nekome budete jemac/žirant, time se obavezujete da ćete ispuniti valjanu i dospjelu obavezu dužnika, ako to on samostalno ne učini. Temeljna karakteristika ovog obezbjeđenja jeste u tome da dodaje još jednog obveznika (jamca) obavezi dužnika. Time je položaj jamca sa aspekta povrata kredita u svemu izjednačen s položajem dužnika.

Ukoliko glavni dužnik ne ispuni obavezu povrata kredita, vi kao žirant ste odgovorni za ispunjenje cjelokupne njegove obaveze. Također, dužni ste nadoknaditi i eventualne troškove koje je banka imala s ciljem naplate duga od glavnog dužnika. Kao žirant odgovarate i za svako povećanje obaveze koje bi nastalo dužnikovim zakašnjenjem ili općenito njegovom krivicom. Navedenog morate biti svjesni u slučaju potpisivanja ugovora o jemstvu, te ukoliko niste spremni u ime navedene osobe vratiti dug onda trebate dobro razmisliti da li ćete pristati da joj budete žirant.

Postoje dva oblika jemstva: solidarni (odgovaraju po principu „svi za jednoga, jedan za sve“), te supsidijarni (odgovaraju po principu reda naplate: prvi jemac, drugi jemac itd). Kod solidarnog jemstva, kada se jemac obavezao kao jemac platac, on odgovara kao i glavni dužnik, te banka može zahtijevati ispunjenje obaveze bilo od glavnog dužnika, bilo od jemca ili od obojice istovremeno.

Nekoliko praktičnih savjeta u slučaju da odlučite biti žirant

Prije nego odlučite da budete nekome žirant, tražite od banke da Vam dostavi podatke o njegovim kreditnim zaduženjima iz Centralnog registra kredita. Dobro provjerite  njegovu/njenu kreditnu sposobnost odnosno, da li je prethodno bio/bila zadužena i u kojim iznosima, te kako su izmireni ovi dugovi. Također, možete i tražiti da se u Ugovoru o kreditu dužik obaveže da se neće više zaduživati dok ne izmiri postojeće dugove za koje ste mu vi žirant.

Prilikom zaključenja ugovora o jemstvu ili davanja pismene izjave o jemstvu, pažljivo pročitajte šta potpisujete. Najbolje je da sa Vama bude prisutno treće lice koje posjeduje pravnu naobrazbu, koje će Vam razjasniti suštinu onoga što potpisujete.

Dobro razmislite da li ćete kao žirant dati administrativnu zabranu, sopstvene bjanko mjenice i druga sredstva obezbjeđenja.
Ukoliko vam se desi upravo ono neželjeno i neočekivano a to je da vam banka pošalje  poziv za otplatu kredita, imate pravo tražiti od banke da pokrene sudski postupak prema glavnom dužniku. U tom slučaju trebate navesti i dokumentirati sva sredstva obezbjeđenja koja je dao glavni dužnik (mjenice, hipoteku nad imovinom, da je zaposlen i da posjeduje redovna primanja i sl.), u cilju da od sebe kao žiranta odbijete pokušaj naplate duga prije naplate od glavnog dužnika.

Ukoliko je pak došlo do sudskog postupka prema Vama, najbolje je da se obratite advokatima koji poznaju problematiku jemstva i kredita.

Administrativna zabrana

Administrativna zabrana predstavlja zabranu koja se stavlja na zaradu dužnika, odnosno korisnika kredita, kao i solidarnih žiranata, po njihovom pristanku. Administrativna zabrana ima formu rješenja, kojim se poslodavac korisnika kredita (ili žiranta) obavezuje da uplaćuje mjesečne anuitete, tačnije obavezuje se da vrši obustavu na zaradi u visini mjesečnog anuiteta, sve dok konkretni zaposleni ne izmiri svoje obaveze prema banci. Na taj način banka je u izvjesnoj mjeri sigurna da će mjesečni anuiteti obustavom od zarade biti redovno uplaćivani od strane poslodavca korisnika kredita na račun banke.

Po zakonu, administrativna zabrana ne može prelaziti više od 30 % plate. Međutim, uz saglasnost dužnika moguće je da administrativna zabrana obuhvati i cijelu platu.

Administrativnu zabranu potpisuju dužnik (ili žirant) i njegov poslodavac, na način da dužnik/žirant daje izjavu kojom ovlašćuje poslodavca da mjesečno obustavlja od njegove plaće određeni iznos, dok se poslodavac na zahtjev i ovlašćenje zaposlenog (dužnika ili žiranta) obavezuje staviti i provesti administrativnu zabranu na njegovu plaću, radi otplate kredita, te da će taj iznos dostavljati na račun banke u svrhu otplate kredita.

Polica osiguranja

U slučaju da želite podići dugoročni kredit, najvjerovatnije će vam trebati i polica osiguranja. Ona služi da banka može iz sredstava osiguranja naplatiti kredit ukoliko korisnik postane nesposoban za povrat kredita (npr. zbog smrti, trajne nesposobnosti za rad i sl.).

Također, u slučaju hipoteke, najčešće nekretnina koja se stavlja pod hipoteku mora biti osigurana.
U slučaju nesretnih slučajeva koji imaju za posljedicu gubitak te nekretnine (npr. požar) banka može naplatiti kredit iz sredstava osiguranja.

Centralni registar kredita

Centralni registar kredita je institucija pri Centralnoj banci u kojoj se bilježe podaci o trenutnom kreditnom statusu te kreditnoj historiji fizičkih i pravnih lica. Sadrži podatke o tome da li lice ima ili je imalo kredit u banci, mikrokreditnoj organizaciji ili lizing kući, da li ima dugove po kreditnim karticama i sl.

Dva osnovna izvještaja iz CRK-a za fizičko lice su:

  • Izvještaj o ukupnim tekućim zaduženjima, te
  • Izvještaj o ukupnim isteklim/otplaćenim zaduženjima za posljednjih pet godina od momenta isteka/otplate.

Centralni registar kredita također sadrži podatke o kreditima za koje ste (bili) žirant. Osim trenutne, sadrži podatke i o prethodnoj klasifikaciji kredita, tj. o statusu kredita, koja ovisi o redovnosti vraćanja kredita. U tom smislu, neredovno vraćanje prethodnih kredita može za posljedicu imati neodobravanje novih kredita iako su i ti prethodni krediti na kraju vraćeni (ali sa zakašnjenjem). Također, neredovno vraćanje kredita za koje ste žirant, može imati iste posljedice kao u prethodnom slučaju, tj. da vam ne bude odobren kredit zbog toga što ste žirant nekome drugom.


Izvor: http://www.cbbh.ba/files/centralni_registar_kredita/Prirucnik_za_banke_hr.pdf

 

CRK se ažurira na dnevnoj bazi, što znači da ukoliko u toku dana podignete kredit, to će već istog dana biti u centralnom registru kredita i bit će vidljivo svim bankama u BiH.

Banke obavezno konsultuju ove izvještaje prije donošenja odluke odobravanju kredita, s ciljem utvrđivanja Vaših mogućnosti za vraćanjem kredita. Ukoliko banka utvrdi da bi Vaša trenutna zaduženja uz eventualno novi odobreni kredit prevazilazili Vaše mogućnosti sa aspekta povrata kredita, neće Vam biti odobren kredit. Također, ukoliko niste redovno vratili prethodne kredite, odobravanje novog kredita može itekako doći u pitanje.